Zadnjih dva mjeseca sam poprilično potrošio grlo na pričanje i upoznavanje sa pojmovima Licenca, Softwer, pravo na korištenje softwera, šta je to freeware, Koliko košta windows. i naravno naj više šta je to softwer otvorenog koda odnosno besplatni softwer.
Ako ste zainteresovani nastavite čitati. Ako niste pobjegnite prije nego što vam se glava počela vrtiti kao u crtanom filmu.
Dakle da krenemo od naj češćeg pojma koji se zove Licenca.
Licenca je skup prava i obaveza na koje se obavezujete prilikom korištenja određenog softwera.
Licence mogu biti različite i glavna podjela na licence je na one koje se moraju platiti i one koje su besplatne.
E sada prvo o onima koje morate platiti:
Softverske licence koje se plaćaju su licence koje softver smatraju proizvodom kao i svako drugo materijalno dobro. Ono što se kupuje je pravo na korištenje softvera. Ono što kupujete je naj češće instalacijski DVD ili serijski broj kojim možete otključati probnu verziju kao trajnu.
Softer ugrubo možemo raspodjeliti u par grupa.
Prva i naj niža grupa su operativni sistemi. Često ih označavaju sa OS. Ovo je još i takozvana platforma.
Operativni sistemi odnosno platforme su:
Windows ( naj masovnija i naj češća platforma za standardne PC računare.
MAC OSX 10. neki broj (još često nazvani po nekoj divljoj micamaci na primer Tiger, Lion, Leopard i slično) Koriste se na računarima koje proizvodi Apple i obično se zovu iMac iPad i slično
Linux: Vrlo bitno je odmah reći da je Linux Besplatan i radi na skoro svim vrstama računara. Dijeli se na distribucije i one su uglavnom usmjerene prema vrstama korisnika. Postoje distribucije koje su napravljene za desktop korisnike odnosno za klasične korisnike, Takođe tu su još i developerske distribucije koje imaju spakovane alate koji su orijentisane za kreiranje softwera. Takođe postoje i serverske distribucije za rad na raznim vrstama poslužitelja no vi sada neželite da vam o tome pričam.
Mobilne platforme poput Androida namjenjene su za tablet racunare ili kako ih ja zovem pipavce. One su uglavnom nova generacija operativnih sistema i vrlo su raznovrsne. Neke su besplatne a neke se pak plaćaju. I o njima nekom drugom prilikom.
Solaris Unix i DOS: operativni sistemi koji su namjenjeni za specifične korisnike i servere.
Windows i MacOSX micamace su operativni sistemi koji se moraju platiti. Oni su na prvi pogled nešto poput kašete u koju će te staviti ostale programe (softwerske alate ili aplikacije ) koje će te koristiti za obavljanje konkretnih zadataka. Programi odnosno softwer koji je napravljen za jedan operativni sistem se nemoze upotrebljavati na drugom. Ovo ograničenje je veoma bitno jer bi to bilo kao da pokušavate voziti dizel auto na plin ili kao da u peglu sipate kerozin i onda očekujete da bezbjedno i efikasno peglate veš. Postoje i softwerski paketi koji mogu raditi na više platformi. Zovemo ih Cross Platform aplikacije. One se mogu instalirati na više standardnih operativnih sistema.
Na primjer većina aplikacija koje su nastale u Mozilla projektu kao što je popularni Firefox ili Thunderbird imaju svoju verziju i za Mac OS i za Windows i za Linux, čak i za neke mobitele na Androidu. No ipak globalno gledano ovakvih alata je veoma malo.
Kada odabirete na kojoj platformi želite da radite obavezno napravte sumu svojih potreba jer u koliko vam samo jedna aplikacija ne funkcioniše nemožete koristiti navedenu platformu.
Evo ukratko skraćenih mogućnosti za svaku od platformi.
Windows platforme:
Mogu se koristiti skoro svi programi s obzirom da je ovo platforma koja je naj popularnija na tržištu. Većina profesionalnih alata podržava ovu platformu. U koliko vam je potrebna mašina koja će raditi sve i još s vremena na vrijeme poslužiti kao igračka da odigrate koju turu Counter Strike a onda je ovo riješenje za vas.
Mac OSX platforme:
Sve je sto kao i za Windows no vrlo je bitno da neki softwer nema svoju verziju za Mac OSX. Softwer je uglavnom veoma skup i naj češće namjenjen samo pofesionalnoj svrsi.
Linux Os.
Ima različitih aplikacija i sve su uglavnom besplatne. Veoma je pipav za korištenje no ako je postavljen kako treba može biti veoma živahan i upotrebljiv. U koliko koristitie samo e-mail surfate internetom i trebate standardne office programe kao što su Word Excel i slično uz malo navikavanja možete se odlučiti da preskočite na ovu platformu.
U koliko ste vezani za upotrebu nekog ERP riješenja kod nas na Balkanu imate veliki problem. ERP programi i programi za knjigovodstvo jednostavno nemaju niti jednu verziju za korištenje izvan windowsove kašete. U koliko morate imati takvu aplikaciju nemate izbora morate biti na windowsima. Samim tim morate voditi računa da vam je potreban i drugi software koji će te koristiti u vašoj firmi.
No iako se većina ljudi odmah opredjeli na Microsoft riješenja kao što je Office kada se kupuju aplikacije ovakav izbor je veoma skup jer jedna licenca za standardni office paket košta oko 350 eura. Osim toga Office ima vrlo precizno definisane aplikacije i potrebno je dobro odvagati jel vam stvarno sve što dolazi u paketu potrebno.
Šta je to Open Source.
Neke aplikacije su besplatne čak i za Windows platforme. Većina aplikacija ima svoju alternativu u besplatnim riješenjima.
Pa evo kratke liste provjerenih aplikacija koje možete koristiti i njhovog pandama među popularnim aplikacijama.
Microsoft Office paketi: Liber Office ili Open Office
Adobe PDF : Primo PDF. Nitro PDF
Adobe Photoshop : nema besplatnog adekvatnog riješenja jednake kvalitete no naj bliži je vjerovatno GIMP. Takođe ožda ije loša opcija probati alate kao što su Xara ili Paint Shop Pro na windowsima.
Adobe Ilustrator : Takođe jedan od programa koji nema adekvatnu zamjenu, no zlu netrebalo može se koristiti XaraExtreme www.xaraxtreme.org/ aplikacija. Ono što treba još navesti su i Xara alati (uočiti razliku od XaraExtreme) koji su daleko jeftiniji no naravno ni po kvalitetu nisu vrhunski kao adobe. Ono što je karakteristično za većinu ovih alata je što odlično rade sa tablama za crtanje pa su veoma zgodni za ilustracije i veoma brzi.
Adobe in Design : Još uvjek nema slične aplikacije. Moglo bi se reci da je InkScape www.inkscape.org i za njega donekle zamjena.
AutoCad : Ima nekoliko riješenja za CAD softwer no ovdje treba biti jako oprezan jer je Auto Cad već dugo godina standard u razmjeni dokumentacije sa svjim DWG formatom
3D studio Max : Naj bliže ovom softweru je program koji se zove Blender www.blender.org i koji se dosta dugo razvija vrlo dobro radi i na Linux Platformi.
Prilikom odabira softwera treba bit takodje veoma oprezan. U koliko upravljate sa puno računara i nemate provjereno i kontinuirano iskustvo sa Linux Distribucijama kao ni personal koji se može prilagoditi različitim aplikacijama mudro je držati se standardnih windowsa i Office a.
U koliko se bavite grafikom i pripremom štampe i multimedije postoje Mac platforme. Ono što je bitno da sve što radi na ovoj platformi i na njihovim radnim stanicama uvjek je u skladu sa industrijskim standardima. Iako je ovo veoma skup sport ulaganje se isplati jer sam siguran da neželite da vam štampanje tiraža od 20 000 kopija ful collor a bude uništen zbog loše kalibrisanih boja ili zato što vam je ljubičasta pobjegla u plavu, Jer su vam fontovi krzavi ili mutni. Takodje ako se odlučujete za Adobe alate veoma je logično koristiti i iMac radi kompatibilnosti i kvalitete.
I naravno u koliko se avite samo office poslovima imate malu firmu od 10 zaposlenih koji su mladi i nemate potrebu da kotrljate neki ERP na widnowsu za kratko vrijeme će te vjerovatno zavoliti Linux i njegovu stabilnost. Na Site u http://distrowatch.com/
U slijedećem tekstu govorimo malo više o kompletnim riješenjima za poslovanje i za udoban život.
